Kako je rat u Iranu razotkrio slabosti američke vojne proizvodnje

U petak (6. ožujka), američki predsjednik Donald Trump ugostio je u Bijeloj kući direktore sedam glavnih proizvođača naoružanja - dio pokušaja njegove administracije da ojača sektor dok se rat protiv Irana intenzivira, piše Deutsche Welle.

Sukob je otkrio napore unutar američkog sektora naoružanja, te zabrinutost zbog američkih zaliha projektila dugog dometa i presretača protuzračne obrane te sposobnosti sektora da poveća proizvodnju u slučaju produžetka sukoba.

Trump je rekao da je na sastanku u Bijeloj kući razgovarao o "proizvodnji i rasporedima proizvodnje" s tvrtkama, i to Lockheed Martinom, RTX-om (Raytheon), BAE Systemsom, Boeingom, Honeywell Aerospaceom i Northrop Grummanom.

Međutim, postoje izvješća da pregovori između Pentagona i najvećih proizvođača naoružanja u zemlji o novoj proizvodnji nisu završeni tako brzo kako bi Bijela kuća željela usred postojećih napetosti.

Napetosti oko Trumpa

Byron Callan, analitičar tvrtke Capital Alpha Partners u Washingtonu, kaže da su veliki američki proizvođači naoružanja stalno kritizirani zbog toga što su "izbjegavali rizik", usredotočujući se na vraćanje dividendi dioničarima umjesto na ponovno ulaganje.

"Bilo je kritika da su najveći proizvođači naoružanja u Sjedinjenim Državama bili letargični, da nisu predviđali potrebe, ulagali i preuzimali rizik", rekao je za DW.

Prije nego što je SAD započeo bombardiranje Irana, tinjale su napetosti između Trumpove administracije i najvećih američkih proizvođača. Trump je redovito kritizirao ove tvrtke jer su, po njegovom mišljenju, davale prioritet dividendama dioničara i plaćama rukovoditelja nad ulaganjima u infrastrukturu i proizvodnju.

Također je kritizirao tvrtke koje ne ispunjavaju rokove proizvodnje i premašuju proračune. Prethodno je govorio o RTX-u (bivši Raytheon) - glavnom proizvođaču projektila i presretača protuzračne obrane koje američka vojska koristi u iranskom sukobu - kao "najsporijem u povećanju obujma i najagresivnijeg u trošenju na svoje dioničare, a ne na potrebe i zahtjeve" američke vojske.

On je zaprijetio da će otkazati državne ugovore s ovom tvrtkom ako ne poveća ulaganja u tvornice.

U siječnju je Trump izdao izvršnu naredbu u kojoj se navodi da obrambenim tvrtkama "nije dopušteno ni na koji način isplaćivati ​​dividende ili otkupljivati ​​dionice sve dok ne budu mogli proizvesti vrhunski proizvod, na vrijeme i u okviru proračuna".

Trumpova administracija trenutno je također u žestokom sporu s tvrtkom za umjetnu inteligenciju Anthropic, dobavljačem američke vojske, zbog odbijanja da ona vojsci dopusti neograničen pristup svom chatbotu Claude.

Veća proizvodnja - i brža

Trump je posebno optužio tvrtke da premalo troše na proširenje tvorničkih kapaciteta u korist „smirivanja" briga investitora mehanizmima poput otkupa dionica.

Otkup dionica događa se kada tvrtke koriste ostvareni profit za otkup vlastitih dionica, smanjujući broj javno dostupnih dionica i potencijalno povećavajući vrijednost preostalih pojedinačnih dionica.

Ratovi u Ukrajini i Gazi povećali su potražnju američkih saveznika za oružjem proizvedenim u SAD-u, a Trump je prethodno kritizirao tvrtke da ne zadovoljavaju potražnju dovoljno brzo.

„Imamo mnogo ljudi koji žele borbeni zrakoplov F-35, a predugo traje da budu isporučeni saveznicima ili nama", rekao je Trump. „Jedini način da budu sposobni isporučiti ih jest da izgrade nove tvornice. Oni ne žele graditi nove tvornice jer je to skupo."

Pitanja oko obrambenog proračuna

Philip Sheers, suradnik u Obrambenom programu Centra za novu američku sigurnost, kaže da se ulaganja u američku obrambenu industriju povećavaju, posebno u streljivo i protuzračnu obranu. Međutim, upozorava da će trebati vremena da se ta ulaganja materijaliziraju u povećane stope proizvodnje.

„Izgradnja novih pogona ili povećanje zaliha sirovina može potrajati godinama, a to smo vidjeli s mnogim pogonima koji se još uvijek grade nakon početka rata u Ukrajini", rekao je za DW.

Međutim, on smatra da značajan dio krivnje za svaku sporu proizvodnju treba pripisati američkoj vladi zbog njezinog redovitog neuspjeha u postizanju dogovora o proračunima na vrijeme usred političkih sukoba.

„Ako američka vlada želi da se baza industrije naoružanja brzo razvija, mora na vrijeme usvojiti i odobriti proračune kako bi se ugovori mogli potpisati, a resursi dodijeliti i industrija mogla biti potaknuta na djelovanje“, rekao je, dodajući da je „dosljedan neuspjeh u pravovremenom donošenju proračuna postao geopolitički autogol potencijalno povijesnih razmjera“.

Byron Callan kaže da bi želja Trumpove administracije da tvrtke koje proizvode naoružanje ulažu u povećanu proizvodnju mogla biti ugrožena pitanjem vezanim uz proračun.

Ankete trenutno pokazuju da demokrati imaju dobre šanse ponovno osvojiti kontrolu nad američkim Kongresom na međuizborima u studenom.

„To bi onda zaista moglo ograničiti obrambene troškove“, rekao je. „Ovo je nepopularan rat i ako se to dogodi (pobjeda demokrata), očekivat će se veća potrošnja izvan obrane, na stvari poput zdravstva i infrastrukture.“

SAD je u svom proračunu za 2025. godinu izdvojio 850 milijardi dolara (740 milijardi eura) za obranu, a taj bi iznos trebao dosegnuti 900 milijardi dolara u 2026. Trump je pozvao na rezerviranje ogromnih 1,5 bilijuna dolara u 2027., što je izazvalo uzbunu među mnogim stručnjacima koji su doveli u pitanje održivost američkog duga u sadašnjem obliku.

Iran: vječni rat?

Sektor naoružanja sada se također priprema za mogućnost da će rat u Iranu potrajati puno dulje nego što se predviđalo.

Kada je rat u Iraku započeo 2003. godine, Kenneth Adelman, američki veleposlanik pri UN-u za vrijeme administracije predsjednika Ronalda Reagana, čvrsto je vjerovao da će to biti brza i laka pobjeda za SAD.

Međutim, način na koji se taj rat odugovlačio i postao močvara za američke oružane snage promijenio je njegovu političku perspektivu i unatoč tome što je još uvijek republikanac, sada je glasni kritičar Trumpa. On za DW kaže da misli da bi iranski sukob mogao poprimiti sličnu dinamiku.

„Iran ovo planira već dugo“, rekao je. „Već to sve traje dulje nego što je Pentagon planirao. I ne vjerujem u to kako Pentagon planira ove stvari nakon onoga što sam vidio u Iraku."

Trajni sukob vjerojatno bi značio povećanje narudžbi za vodeće američke tvrtke za naoružanje, kao i rast cijena dionica.

Obitelj Trump povećala je vlastita ulaganja u obranu. Prije nekoliko dana predsjednikovi sinovi Eric i Donald Jr. uložili su u novu tvrtku za dronove želeći tako iskoristiti zabranu novih kineskih dronova u SAD-u.

Od početka rata 28. veljače, vrijednost američkih dionica u industriji naoružanja je opao. Iako je indeks Dow Jones u sektoru zrakoplovne i industrije naoružanja nakratko skočio na početku sukoba, od tada je ponovno pao - za oko 3 %.